NavPro



Unique visitors:
Page Loads:

Nautic-Shop

DUBROVNIK

Grad, luka i turističko središte upisan u UNESCO-ov registar svjetske kulturne baštine. Dubrovnik leži na podnožju Srđa, manjem grebenu s najstarijim dijelom grada. Nasipavanjem doline između Gruškog zaljeva i Starog Porta te izgradnjom Place (Straduna), stari dio spojen je s predgrađem, pa je Stradun postao središte grada i glavna ulica. Kasnije se Dubrovnik širi na Lapadski poluotok i izvan gradskih zidina, a izgradnjom luke u Gruškom Zaljevu Gruž postaje dio Dubrovnika. Klima je blaga, a vegetacija suptropska i bujna. Dubrovnik ima gradsku luku, luku Gruž i marinu Dubrovnik.

Dubrovnik je osnovan vjerojatno u 7. stoljeću i od osnutka je pod zaštitom Bizanta. U 13. stoljeću dolazi pod suverenitet Venecije, a 1358. godine postaje slobodna država, kada dostiže svoj najveći procvat. 1806. godine Francuzi ulaze u Dubrovnik (Napoleonovi ratovi) i 1808. godine ukidaju Dubrovačku republiku, a 1815. pripada Austriji. Glavni gradski zid na obilaznom hodniku dug je 1940 metara, učvršćen s tri okrugle, četrnaest četverokutnih kula, pet bastiona, dvije ugaone utvrde i tvrđavom Sveti Ivan. Od kula je najmonumentalnija okrugla Minčeta. Preziđe, koje se proteže uz glavni zid, ima jedan veći i devet manjih polukružnih bastiona i kazamatnu utvrdu Bokar koja je najstarija utvrda te vrste sačuvana u Europi. Tvrđave Ravelin i Lovrijenac samostalne su tvrđave. Zidine su sačuvane u izvornom obliku.

Središte javnog života grada je trg Luža. Od njega, prema zapadu vodi glavna ulica Placa (Stradun). Na sjevernoj strani trga je palača Sponza, a na sredini trga Orlandov stup sa likom ratnika iz 15. stoljeća.

Na južnoj strani je barokna crkva Sv. Vlaha građena od 1706. do 1714. godine. Sagradio ju je Marino Gropelli na mjestu stare crkve iz 14. stoljeća iz koje potječe pozlaćeni srebrni kip Sv. Vlaha s maketom grada iz 15. stoljeća na glavnom oltaru. Kameni kipovi Sv. Vlahe i Sv. Jeronima istog su porijekla, a djelo su bračkog kipara Nikole Lazanića potkraj 16. stoljeća. U crkvi ima mnogo slika uglavnom nepoznatih slikara.

Istočni dio trga zatvaraju Gradski zvonik, Luža zvonara i zgrada Glavne straže. Uz zgradu Glavne straže nalazi se zgrada Gradske općine (lombardijska neorenesansa) i Narodno kazalište iz istog vremena. Uz zgradu Gradske općine je Knežev dvor, gotičko-renesansna građevina. Na istočnoj strani Poljane Marina Držića nalazi se biskupska palača. Crkva Gospe od Karmena je barokna građevina iz 17. stoljeća.

Zapadni dio Držićeve poljane zatvara barokna katedrala Gospe građena između 1672 i 1713. godine na mjestu stare romaničke katedrale po nacrtima A. Buffalinija iz Orbina. Na glavnom oltaru je veliki poliptih 'Marijino Uzašašće', Ticijanovo djelo izrađeno 1552. godine. Unutar katedrale sačuvane su slike J.Palme, Parmigianina, Andree del Sarta, Padovanina, C. Caliarija, G.G. Savolda, L.Cambiasa, G. Salviatija i drugih nepoznatih autora. U riznici katedrale čuvaju se zlatni i srebrni relikvijari. Od njih 138 posebno su interesantni 'ruka Sv.Vlaha', 'noga Sv.Vlaha', kasnogotički križ s reljefima svetaca, 'glava Sv. Lovrijenca', relikvijar s 'dijelom lubanje Sv. Vlaha' i veliki umivaonik s vrčem od pozlaćenog srebra na kojem je prikazana flora i fauna Dubrovnika.

U Ulici od Rupa nalazi se dvokatnica tzv. Rupe koja je služila kao spremnik za žito pod kojom se nalazi petnaest velikih suhih bunara bušenih u kamenu. U zgradi je, danas, Muzej Rupe. Na sjevernoj strani trga Luža je palača Sponza, građena u 16. stoljeću. U prizemlju je renesansni portik, na prvom katu su gotički, a na drugom renesansni prozori dok je dvorište okruženo hodnicima s arkadama.

Ulicom sv. Dominika stiže se do crkve i samostana dominikanaca koji je osnovan u 13. stoljeću, a čija je gradnja završena tijekom 14. i 15. stoljeća. Crkva samostana više je puta pregrađivana nakon potresa 1667. godine. Jedini sačuvan romanički portal iz 13. stoljeća nekad je bio glavni ulaz u crkvu. U crkvi su dva oltara oslikana u 17. stoljeću slikama Francesca di Maria, oltar sa slikom 'Sv. Magdalena sa Sv. Vlahom i donatorom' autora Ticijana iz 1554. godine, oltar sa slikom 'Čudo Sv. Dominika' autora Vlahe Bukovca iz 1912. godine i slika 'Silazak Duha Svetoga' Giorga Vasarija iz 17. stoljeća. U crkvi se čuva 'Navještenje' sa slikama iz povijesti dominikanaca u Dubrovniku. Samostanska knjižnica čuva 217 rukopisa, 239 inkunabula, oko 16.000 svezaka tiskanih knjiga kao i zbirku važnih povelja iz povijesti grada.

Ispred nekadašnjih gradskih Vrata sv. Jakova nalazi se crkvica sv. Jakova na Pelinama iz 13. stoljeća. Od Pelina spušta se Žudioska ulica na područje židovskog geta koji je u gradu postojao od 14. stoljeća. Tu se nalazi i sinagoga iz 15. stoljeća, jedna od najstarijih u jugoistočnoj Europi. U ulici Sigurate nalazi se samostan koludrica u kojem se čuva najstarija zavjetna slika dubrovačkog broda i vezena slika Pranje nogu.

Samostan i crkva franjevaca iz 14. stoljeća nalazi se na Placi. Gradnja samostana započeta je 1317. godine na prijelazu iz romanike u gotiku. U samostanu su sačuvani uređaji i pribor stare samostanske ljekarne koja je postojala već 1317. godine. Samostanska knjižnica ima više od 30000 svezaka, 22 inkunabule, 15 iluminiranih koralnih knjiga uglavnom iz 15. i 16. stoljeća kao i brojna djela stare domaće glazbe.

Na poljani Paskoja Miličevića nalazi se Velika Onofrijeva Česma u naravi šesnaesterostrani spremnik pokriven kupolom. Ispod gradskog zida, pokraj Vrata od Ribarnice, nalazi se crkvica sv. Luke, a uz nju crkva Navještenja. Nad unutrašnjim Vratima od Ploča je kip zaštitnika grada, Sv. Vlaha, najstariji od svih takvih kipova u Dubrovniku. Kamenim mostom dolazi se do podnožja tvrđave Ravelin iz 15. stoljeća, a uz nju su vanjska Vrata od Ploča, glavni istočni ulaz u grad. U blizini stuba Uz Posat prema Zagrebačkoj ulici nalazi se kapelica Sv. Križa na Posatu, stara kapelica Sv. Felića i crkva Sv. Andrije. Ispred Vrata od Pila, prema moru, pruža se prostor Brsalje s platanama na čijoj se desnoj strani, na hridi, nalazi tvrđava Lovrijenac koja se počela graditi 1050. godine. Iza groblja Tri crkve put vodi do najljepšeg ljetnikovca u gradu Skočibuha-Bonda iz 17. stoljeća. Uz obalu u Gružu nalaze se mnogi nekadašnji vlastelinski ljetnikovci. U sredini Lapada nalazi se stara crkva Sv. Mihajla iz 1290.godine s grobljem. U blizini je crkva Gospe od Milosrđa, a iznad nje je crkvica Sv. Vlaha.

vezani pojmovi:
LUKA GRUŽ, RIJEKA DUBROVAČKA

 
Sav materijal na ovim stranicama podliježe autorskim pravima i zakonom je zaštićen. Zabranjen je svaki oblik reprodukcije!
(C) 1988-2017. CV Sistemi d.o.o. Zadar