NP KRKA

Nedaleko Šibenika rijeka Krka utječe u more. Na putu dugom 72 km od izvora podno planine Dinara pa do mora Krka teče čineći niz vodopada, slapova i bukova. Sa svojih sedam sadrenih slapišta: Bilušića buk (22 m), Škorića buk ili Brijan (15 m), Manojlovački slapovi (niz slapova visine 60 m s glavnom stepenicom od 32 m), Rošnjak (8 m), Miljacka slap (24 m), Roški slap (26 m) i Skradinski buk (17 stepenica ukupne visine 46 m) te ukupnim padom od 242 m, Krka je prirodni i kraški fenomen, pa je to područje zaštićeno kao nacionalni park od 1985. g. Obuhvaća površinu od 111 km2 uz tok rijeke Krke i to 2 km nizvodno od Knina i donji tok rijeke Čikole. Ovo je područje izrazito bogato i raznolikom florom i faunom. Utvrđeno je 860 vrsta i podvrsta biljaka, među kojima ima i ilirsko-jadranskih endema. U Krki živi 18 vrsta riba, među kojima je 10 endema.

Područje rijeke Krke obiluje tragovima drevne naseljenosti, te brojnim povijesnim i kulturnim spomenicima. Najstariji nalazi svjedoče o nazočnosti čovjeka još u paleolitiku. Ovdje su i ostaci antičkog vodovoda rimske Scardone, a na području NP brojni su ostaci naselja, utvrda i crkava iz srednjeg vijeka. Među sakralnim zdanjima najvredniji su franjevačka crkva i samostan na otoku Visovcu, te manastir Krka sa svojim bogatim umjetničkim blagom. Na Roškom slapu i Skradinskom buku nalaze se brojne mlinice koje imaju kulturno-povijesno značenje, kao spomenici ruralnog graditeljstva i gospodarske prošlosti.