RIJEKA

Grad i luka u Riječkom zaljevu, danas najveća luka u Hrvatskoj i glavno križište jadranskog turističkog prometa.

U rimsko doba na području današnjeg grada nalazila se Trsatica, utvrda i naselje, kasnije pod vlašću raznih feudalaca, a od 15. stoljeća Habsburgovaca. Godine 1719. car Karlo VI proglasio ju je slobodnom lukom. Godine 1822. uključena je u civilnu Hrvatsku, a 1919. zaposjeo ju je Gabriele d Annunzio, 1920. godine pripada Italiji, a 1945. godine pripojena je matičnoj Hrvatskoj. Gradski toranj, na čijem su pročelju reljefna poprsja kraljeva Leopolda i Karla VI, nalazi se na Korzu. Ispod tornja je Stari grad. Tu je luk Starih vrata, najstariji arhitektonski spomenik u Rijeci. Užarska ulica vodi do crkve Uznesenja Marijina ispred koje je zvonik romaničkog tipa, a kraj crkve su otkriveni ostaci rimskih terma iz 4. stoljeća. Na trgu Grivica nalazi se crkva Sv. Vida, danas katedrala, iz 17/18. stoljeća. Uz crkvu Sv. Vida je Palača pravde, a dalje prema zapadu je nekadašnja Guvernerova palača. Od nje, uz gradski zid, dolazi se do Trga Republike Hrvatske. Tu se nalazi palača bivšeg Municipija s klasicističkim pročeljem, nekad samostan na čijem je rubu gotička crkvica Sv. Fabijana i Sebastijana. Gradski stup, podnožje jarbola za barjak sa uklesanim reljefom Sv. Vida, zaštitnika grada iz 1509. godine, nalazi se usred Trga Riječke rezolucije. Između Korza i Rive nalazi se barokna pravoslavna crkva Sv. Nikolaja iz 18. stoljeća. Neogotička trobrodna kapucinska crkva Gospe Lurdske (dvije goleme školjke služe kao škropionice) nalazi se na Jadranskom trgu. Stubama Petra Kružića dolazi se na Trsat, na čijem je mjestu stajala gradina Darsata. Na prostoru nakadašnjeg kaštela danas je izložbeni prostor i ljetna pozornica. Na brežuljku, 1453. godine, Martin Frankopan gradi crkvu Marije Lauretanske danas poznato središte Majke Božje Trsatske i samostan. Pomorski povijesni muzej Hrvatskog primorja iz 19. stoljeća, najstarija je muzejska ustanova u Rijeci.